„Regionalizam i pomirenje“
Beograd je 9. septembra 2013. godine u
prostorijama Instituta za međunarodnu politiku i privredu imao priliku da
ugosti grupu japanskih politikologa koji su zajedno sa kolegama iz Srbije
učestvovali na međunarodnoj konferenciji na temu „Regionalizam i pomirenje“ (Regionalism and Conciliation). Konferenciju su otvorili direktor
Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dr Duško Dimitrijević, Nj.E.
Miomir Udovički, pomoćnik ministra spoljnih poslova zadužen za bezbednosnu
politiku i Nj.E. Masafumi Kuroki ambasador Japana u Srbiji.
Tokom konferencije svaki od autora je prezentovao
rezultate svog istraživanja među kojima su se našle teme Peace after Ending the Regional Conflict (profesor Taro Cukimura), The Phenomenon of Transfrontier Regional Cooperation
in Europe (dr D. Dimitrijević), Abe’s
Diplomatic Offensive – A Way of Reconciliation in East Asia (Prof. dr Dragana
Mitrović), Lessons from German Policy of
Reconciliation?: Willy Brandt’s Ostpolitik and its Implications for Regionalism
(profesor Tetsuji Seno), Dispute
Settlement in South East China Sea (mr Ivona Lađevac i dr Ana Jović Lazić),
Balkanization of Middle East (M.A.
Vladimir Ajzenhamer, doktorant na Fakultetu političkih nauka), Status of Jerusalem – its Importance in the
Middle East Peace Process (M.A Slobodan Janković) i Japan’s Role in the East Asian Security Order (M.A. Branko Lazić).
Tokom izlaganja učesnika konferencije mogla su se
čuti zanimljiva razmišljanja i tumačenja aktuelnih bezbednosnih tema
posmatranih iz vizure regionalnog kompleksa. Profesor Cukimura je govorio o
situaciji u Burundiju i Ruandi dok je profesorka Fakulteta političkih nauka i
direktorka Centra za studije Azije i Dalekog istoka Dragana Mitrović govorila o
velikoj diplomatskoj ofanzivi Japana u regionu i efektima „abenomiksa“. Utpal
Vias sa Ritsumeikan Asia Pacific
University govorio je o malom prostoru za intraregionalne identitete na
Dalekom istoku dok je dr Dragan Đukanović sa IMPP-a izlagao o pomirenju među
zapadnobalkanskim narodima uz osvrt na pojedinačne države. Profesor Seno sa
Senšu Univerziteta je istakao značaj i ulogu Vilija Branta u pomirenju dve
Nemačke i zbližavanju SR Nemačke sa Sovjetskim Savezom. Aia Hino sa Goldsmit
Univerziteta iz Londona je svoju pažnju usmerila na teorijsko određenje regionalizma
i pomirenja ističući da pomirenje ima dve manifestacije, ličnu i kolektivnu.
Profesorka Makiko Toda iz Kjotoa govorila je o
statusu somalijske zajednice u susednoj Keniji dok je Ivona Lađevac sa IMPP-a
prisutne upoznala sa tenzijama oko suvereniteta nad ostrvima u Južnom kineskom
moru. Branko Lazić (Centar za studije Azije i Dalekog istoka – FPN) je prisutne
upoznao sa bezbednosnom politikom Japana, zaštitnim mehanizmima te politike
odnosno ulozi SAD-a u neutralisanju spoljnih pretnji po Japan ali i o sve
dinamičnijoj spoljnoj i bezbednosnoj politici Japana koji intenzivira svoju saradnju
sa pojedinim zemljama u regionu dok sa Kinom, Tajvanom, dvema Korejama i
Rusijom ima i ozbiljne teritorijalne sporove. Vladimir Ajzenhamer (Centar za
studije Azije i Dalekog istoka – FPN) je u svom izlaganju kandidovao tezu o
Bliskom istoku kao antiregionu izloženom fragmentiranjima. Slobodan Janković je
pitanje statusa Jerusalima definisao jevrejsko – muslimanskim a ne primarno palestinsko
– izraelskim razmimoilaženjem. Mladi studenti iz Japana Tešiba i Kagami su
govorili o evaluaciji u japanskoj politici i obnovi Japana nakon nesreće u
Fukušimi odnosno o ulozi japanske Agencije za obnovu (Japan’s Reconstruction Agency).
Opšti je utisak da je konferencija na jedan
zanimljiv i multidisciplinaran način ukrstila razmišljanja naučnika iz dva
različita dela sveta naročito jer su gosti iz Japana pažnju usmerili na teme iz
Evrope i Afrike dok su mnogi učesnici iz Srbije govorili o azijskim temama.
Nakon nekoliko uspešnih japansko-srpskih naučnih skupova u proteklim godinama
može se reći da je i ovaj skup nastavak jedne uspešne prakse koja je i ove
godine krunisana svečanim prijemom učesnika konferencije kod ambasadora Japan u
Srbiji.
Branko Lazić,
18. septembar 2013.
Нема коментара:
Постави коментар