петак, 28. фебруар 2014.

Nove donacije Japana Srbiji

Nove donacije Japana Srbiji


Nj.E. Masafumi Kuroki i ministar Ivan Mrkić, Beograd, 26.02.2014.; photo: mfa.rs

Nj. E. Masafumi Kuroki, ambasador Japana u Srbiji i Ivan Mrkić, ministar spoljnih poslova Republike Srbije potpisali su 26. februara sporazum o donaciji Vlade Japana Vladi Srbije. Radi se o donaciji vrednoj oko dva miliona američkih dolara (200 miliona japanskih jena). Donacija podrazumeva nabavku opreme koja će biti namenjena zdravstvu, sektoru za upravljanje vanrednim situacijama, ekologiji i stručnim usavršavanjima.

Japan i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose i tradiciju prijateljstva dugu 132 godine.

Branko Lazić, 28.02.2014.


izvor: www.mfa.rs

понедељак, 24. фебруар 2014.

Izazovi pred Rohanijem

Izazovi pred Rohanijem

Hasan Rohani; photo: csmonitor
Aktuelni iranski predsednik Hasan Rohani važi za reformistu spremnog na dijalog sa Zapadom. Rohani je uspostavio dijalog sa zapadnim silama na temu iranskog nuklearnog programa. Ujedno, vodi pomirljivu politiku prema Jevrejima o kojima njegov prethodnik Ahmadinežad nije imao reči hvale. Ipak, Izrael predvođen Netanjahuom i deo američkih konzervativaca ne veruju u dijalog sa Iranom. Rohanijevim mukama tu nije kraj jer ni konzervativne struje u Iranu ne gledaju blagonaklono na Rohanijevu spremnost da pregovara sa Zapadom. Pominje se čak i strah vrhovnog verskog vođe Hamneija da će Rohani prigrabiti simpatije naroda i ugroziti njemu bliske konzervativce na parlamentarnim izborima koji slede za 18 mesece. Bilo kako bilo, Iran u 2013. godini beleži recesiju od 1,5% i ne smeši mu se izlazak iz recesije u 2014. godini. Reformisti žele da učetvorostruče izvoz nafte sa ekonomskim sankcijama limitiranih 1,2 miliona barela dnevno na oko pet miliona barela. Jasno im je da je nafta jedini adut na koji mogu da računaju ako ne žele da dođu u situaciju u kojoj se našao Ahmadinežad čiji je Iran upao u ekonomsku krizu izazvanu međunarodnim sankcijama i njegovom nespremnošću na kompromis oko nuklearnog programa koji je po određenim izvorima koštao Iran čak 400 milijardi američkih dolara. Rohani se trudi da balansira što podrazumeva određene koncesije Zapadu ali ujedno i zaustavljanje kritika konzervativaca koji opstruišu njegove ambicije za kompromisom sa Zapadom. Koja će struja prevagnuti pokazaće predstojeća dešavanja koja će u velikoj meri zavisiti od Rohanijeve dovitljivosti ali i od sluha velikih sila koje takođe moraju mudro igrati sa naslednicima nekada moćnih Persijanaca.

Branko Lazić, 24.02.2014.


izvor: Economist 

среда, 19. фебруар 2014.

Putinova šansa na Dalekom istoku

Putinova šansa na Dalekom istoku

Putin i Abe u Sočiju (2014), photo: talkvietnam.com
U trenutku ozbiljnijh trzavica na relaciji Peking – Tokio, ruski predsednik Vladimir Putin ima veliku šansu da „uskoči“ kao medijator u konfliktu svojih dalekoistočnih suseda. S tim u vezi, na marginama Olimpijade u Sočiju, predsednik Ruske Federacije susreo se upravo sa japanskim i kineskim liderom. Održani su odvojeni sastanci sa predsednikom Kine i japanskim premijerom. Pretpostavlja se da je Putin bio zainteresovan za razgovor na temu normalizacije odnosa dva „dalekoistočna džina“ koja se nalaze u ozbiljnom teritorijalnom sporu oko Senkaku/Diaoju ostrva. Istovremeno, izgleda da je Putin spreman da razreši višedecenijski spor sa Tokijom oko Kurilskih ostrva. Tri ostrva su od 1945. godine pod sovjetskom odnosno ruskom kontrolom i čini se da je na pomolu dogovor i izlazak iz višedecenijskog spora. Najavljen je Putinov dolazak u Japan na jesen. Sa druge strane, očekuje se da će Rusija tradicionalno držati stranu Kini kada se radi o pomenutom sporu oko ostrva Senkaku.

Šansa za Rusiju i njeno jačanje u regionu postoji jer stanje na Dalekom istoku pokazuje da je medijacija i te kako neophodna. SAD i Rusija svakako imaju taj potencijal. Dok se čeka njihovo ozbiljnije angažovanje, Japan i Kina se polako distanciraju i primetan je pad obima trgovanja između dve zemlje. Taj pad je u 2013. godini iznosio 5,1% dok je u 2012. godini takođe zabeležen pad trgovinske razmene za 3,9%. U 2013. godini dolazi do smanjenja japanskih ulaganja u Kinu za 4,3% dok NR Kina smanjuje svoje direktne investicije u Japanu za čak 23,5%! Očito da su odnosi Kine i Japana ozbiljno uzdrmani i da ne čudi interesovanje Rusije da se reaktivira na svojim istočnim granicama koje zbog konkretnih zbivanja postaju sve nebezbednije.

Branko Lazić, 19. februar 2014. god


Izvor: World Affairs 

среда, 5. фебруар 2014.

Abas predlaže NATO posredništvo

ABAS PREDLAŽE NATO BEZBEDNOSNE GARANCIJE

Mahmud Abas (PA); photo: majalla.com
U trenutku kada se i dalje ne nazire rešenje za miran suživot Izraelaca i Palestinaca, palestinski premijer odnosno prvi čovek Palestinske samouprave Mahmud Abas izašao je sa predlogom koji svakako privlači pažnju svih zainteresovanih strana.

Abas predlaže dugoročno involviranje NATO-a kao garanta bezbednosti kako za Palestince tako i za Izraelce. Palestinskom premijeru se nikako ne dopadaju izraelski predlozi da se izraelska vojska (IDF) zadrži na palestinsko-jordanskoj granici narednih 40 godina. Istovremeno, poučen iskustvima iz pojasa Gaze (raketiranja Izraela nakon povlačenja IDF-a), Abas predlaže tranzicioni period od pet godina u povlačenju IDF-a sa Zapadne Obale.

Ono što Abas očito želi jeste pokušaj da obezbedi jednake bezbednosne garancije obema stranama i kao te garancije vidi vojno prisustvo NATO-a predvođenog SAD-om. Izrael svakako ima veliko poverenje u Sjedinjene Države ali često se i razmimoilaze po pitanju dinamike dijaloga sa „Fatahom“ i „Hamasom“. Iz tog razloga, teško je, ali ne i nemoguće, očekivati da se Izrael odrekne ličnih garancija bezbednosnim garancijama posrednika pa makar to bio i NATO predvođen savezničkim SAD-om. Ipak, ovaj pravac razmišljanja svakako nije naivan jer je jasno da dok obe strane ne budu dobile bezbednosne garancije, trajni mir na prostoru Mandatne Palestine neće biti moguć. Naravno, ostaje pitanje želje NATO-a da uđe u predloženi proces.


Branko Lazić, 05. februar 2014. god.