петак, 30. август 2013.

Rast populacije Dubaija

Dubai beleži konstantni rast populacije

Dubai, photo: goodfon.ru
Dubai, jedan od najrazvijenijih i najuticajnijih emirata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, beleži konstantan rast populacije poslednjih godina. Rast populacije se objašnjava poslovnim mogućnostima koje pruža Dubai u kom živi i veliki broj stranaca. U ovoj godini Dubai beleži rast stanovništva za 4,8% i sada populacija tog emirata iznosi 2.174.000 stanovnika. Avgusta prošle godine u Dubaiju je živelo 2.068.000 stanovnika. Magična brojka od 2 miliona stanovnika u Dubaiju je dostignuta decembra 2011. godine.

šeik Mohamed bin Rašid
al Maktum, 

photo: twitter.com
Zanimljivo je da u populaciji Dubaija ima tri puta više muškaraca negoli žena i da je broj bračnih ugovora (1.193.000) skoro četiri puta veći od broja razvoda (336.000). Nekretnine odnosno u potpunost izgrađene kuće u Dubaiju kojih ima preko milion vrede 4,9 milijardi dirhama odnosno oko milijardu EUR. Aerodrom u Dubaiju imao je 92.781 letova u prvoj polovini godine kada je prevezeno 16.174.000 putnika.

Zalivski emirat uprkos činjenici da ima manje rezervi nafte u odnosu na dominantni Abu Dabi (UAE) i dalje predstavlja atraktivnu lokaciju poznatu, između ostalog, i po arhitektonskim čudima modernog doba. Svakako najimpozantnija građevina u Dubaiju je „Kalifa toranj“ visok 828 m. Na čelu Dubaija nalazi se porodica Al Maktum. Šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum koji se nalazi na čelu Dubaija ujedno je i premijer i potpredsednik UAE-a.

Izvor: gulfnews.com

Branko Lazić,

30. avgust 2013.

среда, 28. август 2013.

Uocljivost Srba i Srbije u Austriji

Uočljivost Srba i Srbije u Austriji 


luksuzna zgrada na "Ringu"; photo: iprefer.com
Na svega nekih 600 km udaljenosti od Beograda u Beču živi, po prilično jasnim kriterijumima, najveća srpska populacija izvan srpske prestonice (uz dužno poštovanje Čikaga ipak nešto podložnijeg asimilaciji). Radi se o zvaničnim brojkama koje se kreću od oko 150-200.000 do nezvaničnih 300.000 Srba. I 150.000 nije malo svakako ako se ima u vidu da Beč ima oko 1,6 miliona stanovnika. Logičan zaključak bi bio da je u Beču svaki šesti ili svaki deseti stanovnik Srbin.

Pored činjenice da u Austriji živi ogromna srpska dijaspora (zvanično oko 207.000 Srba), Austrija je za Srbiju važna i značajna po više osnova. Austrija je vodeći investitor u Srbiji. To nisu ni SAD, ni Rusija pa ni Nemačka već upravo Austrija. U Austriji je i jedno od četiri sedišta UN-a kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija, između ostalih i OEBS-a i OPEK-a. Sve to ukazuje na važnost Beča i Austrije iz perspektive Srbije koja želi da ubrzanim hodom grabi ka boljoj budućnosti koju, reklo bi se, vidi u EU. Lično se slažem sa time ali mi je od forme (ulaska u EU) važnija suština odnosno usvajanje standarda koji odlikuju moderno i razvijeno evropsko društvo. Tu se od Austrijanaca ima štošta naučiti.

Ipak, Srbija, nažalost i dalje siromašna i suočena sa nizom teškoća, nije u mogućnosti da se predstavi austrijskim domaćinima u punom sjaju. Od nedavno smo ostali bez atraktivne zgrade ambasade na „Renvegu“ u samom centru Beča. Epilog je izmeštanje ambasade u nešto širi centar grada, tačnije u ulicu „Elceltgase“ u kojoj je kuća u kojoj je živeo Vuk Stefanović Karadžić. Istovremeno, Konzularno odeljenje i kancelarija Privredne komore Srbije nalaze se u ulici „Gumperdoorferštrase“ i tu pružaju konzularno-privredne usluge našim i stranim državljanima. Posla svakako ima obzirom na veliku i brojnu dijasporu. Treći objekat u kom su smešteni predstavnici Srbije nalazi se u samom centru grada nadomak austrijskog parlamenta i sedišta OEBS-a („Helden plac“). Imajući u vidu da su sva tri predstavništva smeštena u delove zgrada i da pojedine diplomate i službenici „trče“ od jednog do drugog objekta više puta dnevno nameće se ideja svojevrsne „SRPSKE KUĆE“ odnosno reprezentativne zgrade u centru Beča koju svakako zaslužuje najbrojniji negermanski narod Austrije. To nisu ni Turci, ni Hrvati, ni Poljaci, to su Srbi.

"SRPSKA KUĆA" bi mogla i ovako izgledati; zgrada ambasade JAR,
photo: e-architect.co.uk
Zgrada bi mogla biti i preduslov za ostvarenje nedosanjanog sna jedinstvene kulturne promocije Srba u Austriji odnosno nekog budućeg kulturnog centra. Možemo ga nazvati Srpski kulturni centar, Srpski institut pa i Srpska kuća, što da ne. To su već slatke muke. U toj, u ovom času, hipotetičkoj zgradi koja bi se nalazila u srvu Beča, recimo na „Ringu“ mogli bi biti smešteni u prizemlju kulturni centar, na prvom spratu Konzularno odeljenje, na drugom spratu, a ako treba i na trećem ambasada Srbije a vrh zgrade bi pripao misiji Srbije pri OEBS-u. U zgradi bi mogli biti i PKS i predstavništva gradova iz Srbije i R. Srpske (BiH). Diplomatama bi svakako bio olakšan posao i omogućeni još bolji uslovi za rad u zemlji u kojoj za srpsku diplomatiju uvek ima puno posla. Iako se ta ideja može brzo osporiti zbog cene kvadrata na „Ringu“ ili drugde u centru, možda ne treba prebrzo kritikovati već razmotriti i tu mogućnost. Ni tri kirije verovatno nisu jeftine u odnosu na zgradu koja bi možda mogla biti i kupljena za duži rok imajući u vidu šta Beč znači Srbima i Srbiji i njenom prosvećivanju. Od Vuka i Dositeja do danas. Onda će srpske predstave, opere, književnici, studenti, ali i onaj obični radni svet iz naših krajeva biti mnogo vidljiviji i moći će da pokaže da Srbi nisu samo „gastarbajteri“ već da imaju kulturu i tradiciju vrednu poštovanja. Lično ne sumnjam u dobru volju svih nas iz Srbije da se nešto takvo ostvari ali potrebno je pored obezbeđivanja sredstava uložiti i veliku energiju u taj ne mali poduhvat. Rezultat će biti daleko veća korist za Srbiju koja će biti uočljivija odnosno viđenija i cenjenija. Biti viđen i cenjen u Beču nije mala stvar a Srbi su tamo već dosta dugo i vreme je da preduzmemo konkretne korake zarad bolje budućnosti i ugleda svih nas. "Srpska kuća" bi svakako puno koštala ali bi kvalitetnim i profesionalnim radom mogla privući dalekov više u odnosu na ono što bi bilo uloženo u nju. Treba razmisliti o tome.

Branko Lazić,

28. avgust 2013. 

уторак, 27. август 2013.

Ban Ki Mun o japanskim odnosima sa susedima

BAN KI MUN O TENZIJAMA U SEVEROISTOČNOJ AZIJI

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun oglasio se u vezi sa narušenim odnosima između Japana i susednih Južne Koreje i NR Kine. Po njegovom mišljenju japanski lideri bi trebali da razmotre odustajanje od planova revizije pacifističkog ustava Japana kao i da je kontraproduktivno vraćati se u revidiranu istoriju. Pod time se podrazumevaju sve češći glasovi koji dolaze iz Japana i koji osporavaju negativnu – agresorsku prošlost Japana u Drugom svetskom ratu. Tome treba dodati i tenzije između Japana i njegovih suseda oko grupa ostrva što samo otežava narušene međususedske odnose u regionu. Ono što susedima posebno smeta jesu i posete japanskih ministara svetilištu Jasukuni u kom su sahranjeni i japanski ratni zločinci iz Drugog svetskog rata.

Izvor: Japan Today